Mala količina znoja između prstiju dovoljna je da tijekom analize otkrije niz važnih informacija o tijeku bolesti, učinkovitosti terapije i životnim navikama pacijentica.

Istraživački tim sa Sveučilišta u Beču i Medicinskog sveučilišta u Beču razvio je inovativnu metodu za analizu metaboličkih profila iz znoja prstiju. Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu EPMA Journal pokazuju da ova neinvazivna metoda može naći primjenu kod pacijentica oboljelih od raka dojke - kroz uvid u informacije o tijeku bolesti, učinku liječenja, ali i o životnim navikama pacijentica. Sve navedeno bi uvelike moglo poboljšati personalizirani tretman liječenja.

Znoj prstiju naime sadrži molekule teško dostupne međustanične tekućine koja je, kao mjesto djelovanja brojnih terapijskih sredstava, od velike medicinske važnosti. Na analizi međustanične tekućine temelji se i kontinuirano mjerenje glukoze, takozvani CGM monitori, koji već godinama uspješno zamjenjuju klasično "bockanje" prstiju, tako da senzorom daju uvid u trend kretanja razine glukoze.

Iz Beča ističu da su osmislili neinvazivnu metodu koja čak ne uključuje senzore, već uzimanje znoja s površine kože, te kod koje i mala količina znoja pruža vrlo precizan uvid u pojedinačne metaboličke profile.

Pacijentice između palca i kažiprsta trebaju držati komad posebnog navlaženog papira kako bi se skupila količina znoja dovoljna za analizu. Nakon toga se postupkom masene spektrometrije ispituje sastav znoja prstiju koji daje brojne korisne informacije, moguće je čak saznati je li pacijentica pušačica.

Nova je metoda već korištena za biomonitoring kod raka dojke i temeljito je ispitana na pacijenticama s rakom tijekom prve faze kemoterapije. Uspješno je dokazano da znoj prstiju pacijentica održava sustavne učinke njihovih tumora. Moguće je pratiti učinak lijekova i razvoj bolesti, identificirati promjene i slično. I ono najvažnije - nije potrebno stalno uzimati uzorak krvi oboljelih pacijentica.

Rezultati pokazuju kako je analiza znoja prstiju održiva alternativa analizama krvi te da ima potencijal unaprijediti preciznu medicinu odnosno liječenje koje se temelji na individualnim potrebama oboljele osobe. U planu je proširenje ovog istraživanja kako bi se dosad dobiveni rezultati potvrdili.