Zvučna kampanja "Lov na tihog ubojicu" ušla je u novu fazu, udruživanjem stručnjaka za povišeni tlak i onih za povišene vrijednosti kolesterola. Hipertenzija i dislipidemije definirane su kao ključni čimbenici kardiovaskularnog rizika, istaknuli su akademik Bojan Jelaković, profesor Ivan Pećin i profesor Krunoslav Capak na predstavljanju programa 70/26 te „Znaš li svoj broj?“ koje su predstavili u ime Hrvatske lige za hipertenziju, Hrvatskoga društva za aterosklerozu i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Obje akcije sastavni su dio Lova na Tihog ubojicu, trajne javno-zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju.

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, izvijestio je profesor Capak, u Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti od kojih je 2022. godine umiralo 39 posto stanovništva Hrvatske, u odnosu na 37 posto godinu dana ranije. Hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu s 9,2 posto uzroka smrti, ali kada se zbroje svi bolesnici koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, šećerne bolesti i ateroskleroze, što su sve bolesnici koji u najvećem broju imaju povišene vrijednosti krvnoga tlaka, tada je nepobitno jasno kako je arterijska hipertenzija tihi ubojica broj 1.

Povišen krvni tlak nalazi se odmah iza pušenja na 2. mjestu i kao uzrok invaliditeta, tj. izgubljenih godina života. Naročito zabrinjava što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce, naglasio je akademik Jelaković. Potrebno se posebno zamisliti što žene pet puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke. Žene svakako moraju nastaviti voditi brigu o preventivnim pregledima dojke, ali bi daleko češće morale voditi brigu o svome ubojici broj 1, a to je povišen krvni tlak. Prema podacima EHUH 2 studije 50,9% odrasloga stanovništva ima arterijsku hipertenziju. Zahvaljujući brojnim aktivnostima stručnih društava svijest o važnosti hipertenzije je u porastu, kao što je i broj liječenih. No, unatoč svim naporima još uvijek svaki drugi bolesnik nije kontroliran, premda u Hrvatskoj imamo sve potrebne lijekove. Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli. Kako bismo suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti zadali smo si možda ambiciozan cilj, nastavlja akademik Jelaković, a to je da do 2026.godine 70% liječenih osoba s povišenim krvnim tlakom postigne ciljne vrijednosti, tj. kontrolu.

O drugom pogubnom rizičnom faktoru, velikoj opasnosti za kardiovaskularno zdravlje, hiperkolesterolemiji, govorio je profesor Pećin, pokretač drugoga kraka ove velike obrazovne javno-zdravstvene akcije. Povišen LDL kolesterol nalazi se na osmom mjestu kao uzročnik smrti. Prema podacima EHUH 2 studije više od 60 posto odrasle populacije ima poremećaj metabolizma lipida, tek je jedna trećina svjesna, dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi, naglašava profesor Pećin. I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih bolesnika, te je tako tek 25 posto bolesnika sa šećernom bolesti i 33 posto bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL kolesterola liječeno statinima. Ova akcija nadovezuje se i proširuje aktivnosti koje su Hrvatsko kardiološko društvo na čelu s akademikom Davorom Miličićem i Hrvatsko društvo za aterosklerozu nedavno pokrenuli a vezano je na probir za porodičnu hiperkolesterolemiju.

Glavni cilj oba programa - 70/26 i „Znaš li svoj broj?“ - smanjenje je kliničke inercije i povećanje adherencije. Programi imaju dva kraka – jedan je usmjeren općoj populaciji i bolesnicima, a drugi zdravstvenim radnicima. U oba kraka programi će se odvijati na dva načina. Jedan je „klasični“, organiziranjem javno-zdravstvenih akcija i obrazovanjem opće populacije i bolesnika razgovorom i dijeljenjem obrazovnih materijala – za opću populaciju, te stručnim simpozijima, seminarima i kongresima – za zdravstvene radnike.

"U ovim aktivnostima trebaju sudjelovati svi zdravstveni radnici, ne samo liječnici već i medicinske sestre koje su i inače vrlo aktivne u svim aktivnostima stručnih društava", poručila je sestra Mirjana Mihalić, predsjednica Udruga medicinskih sestara u arterijskoj hipertenziji.

"Odvijanje projekta je zamišljeno tako da ne remeti svakodnevni rad jer zdravstveni radnici trebaju samo otvarati elektronsku poštu, pročitati jednostavne, ali vrlo informativne materijale, ili pogledati edukativni webinar, o tome razmisliti i početi primjenjivati u svakodnevnom radu", pojasnila je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, trajnog partnera Hrvatske lige za hipertenziju. Ljekarnici su nezaobilazni dio timova za suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti, dugogodišnji su partner i suradnici Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju, a uključeni su na vrlo važan način u akcijske planove i nacionalne programe koje je pripremilo ministarstvo zdravstva – naglašava akademik Jelaković.