Farmaceutski div AstraZeneca, koji je i najširoj javnosti postao poznat pojam tijekom pandemije kao proizvođač prvog cjepiva protiv COVID-a, razvija novu vrstu mRNA cjepiva u obliku flastera.

Takav princip cijepljenja olakšao bi distribuciju i primjenu pandemijskog cjepiva, javlja Endpoints News. Švedsko britanska kompanija surađuje s američkim startupom Vaxess i fokusirani su na razvoj cjepiva za gripu. Riječ je o flasterima s mikroiglicama koji su izrađeni od vrhova proteina svile koji se otapaju u koži za potencijalno duži i jači imunološki odgovor.

"U scenariju iz snova, poslali bismo flastere cjepiva izravno u domove pacijenata, umjesto da ih tražimo da dođu i okupe se na lokacijama za cijepljenje i time potencijalno riskiraju daljnje širenje bolesti."

MRNA cjepiva ne sadrže oslabljene ili inaktivirane viruse, već vrstu genetske informacije (mRNA)koji odgovara virusnom proteinu, obično malom komadiću proteina koji se nalazi na vanjskoj membrani virusa. Osobe koje dobiju takvo cjepivo nisu dakle izložene virusu niti se na taj način mogu zaraziti virusom. Stanice pak proizvode virusni protein, a kao dio normalnog imunološkog odgovora, imunološki sustav prepoznaje da je protein strani i proizvodi specijalizirane proteine koji se nazivaju antitijela. Antitijela pomažu u zaštiti tijela od infekcije prepoznavanjem pojedinačnih virusa ili drugih patogena, pričvršćivanjem na njih i označavanjem patogena za uništenje. Jednom proizvedena, antitijela ostaju u tijelu, čak i nakon što se tijelo riješi patogena, tako da imunološki sustav može brzo odgovoriti ako se ponovno izloži. Ako je osoba izložena virusu nakon što je za njega primila mRNA cjepivo, protutijela ga mogu brzo prepoznati, pričvrstiti za njega i označiti ga za uništenje prije nego što može izazvati ozbiljnu bolest.

Na upit američkih medija, AstraZeneca nije htjela detaljno obrazlagati planove s mRNA cjepivom, već je njihova izvršna potpredsjednica za cjepiva i imunološke terapije Iskra Reić, inače Hrvatica koja je završila zagrebački Medicinski fakultet, ustvrdila da je AstraZeneca zadovoljna ovom suradnjom. “Shvaćamo da je učinkovita pripravnost za pandemiju ključna za podršku održivim i otpornim zdravstvenim sustavima, kao i za zaštitu javnog zdravlja. Imamo dvadesetogodišnje nasljeđe u razvoju cjepiva protiv gripe i ponosni smo što smo dio ovog kontinuiranog napora,” poručila je.

Sama ideja cijepljenja flasterima nije nova, no niz startupa, pa i velikih kompanija poput Mercka, nije uspio osmisliti optimalno rješenje.

Vaxess pak smatra da su doskočili ranijim izazovima i u partnerstvu s AstraZenecom, kao jedinom tvrtkom koja proizvodi intranazalno cjepivo protiv gripe, mogu ponuditi dobar proizvod. Jedan od većih izazova bila je potreba zamrznutog skladištenja za mRNA cjepiva, što smo mogli vidjeti kod COVID cjepiva. Vaxess ističe kako su se njihove formulacije pokazale stabilnima na 37°C čak dva tjedna, što mogućnost da se cjepivo građanima šalje poštom, a ne čuva u posebnim hladnjačama, više nije nerealno. Pozitivni dio ovakvog modela cijepljenja je, zaključuju iz Vaxessa, manja bol i umor koje se javljaju kod korištenja injekcija, ali i bolja trajnost imunološkog odgovora, budući da se cjepivo iz mikroskopskih svilenih vrhova flastera sporije oslobađa.

Ipak, flaster još nije testiran na ljudima, iako se ističe da su rane studije na životinjama obećavajuće.