Pacijenti koji se liječe kemoterapijom, hematoonkološki bolesnici, pacijenti na dijalizi i s kroničnom bubrežnom bolešću, pacijenti koji primaju imunosupresivnu terapiju, pacijenti s primarnim imunodeficijencijama te transplantirani pacijenti posebno su osjetljive skupine građana kod kojih je, i uz urednu imunizaciju cijepljenjem, rizik od infekcije COVID-19 i teškog oblika bolesti povećan, dok se s dolaskom turističke sezone te potom jeseni i novog vala pandemije rizik za njih dodatno povećava, upozorili su zdravstveni stručnjaci i predstavnici pacijenata na okruglom stolu simboličnog naziva „Zatočenici pandemije – imunokompromitirani pacijenti u starom normalnom“.

Želeći skrenuti pozornost na izazove ove faze pandemije za najranjivije pacijente te ponuditi moguća rješenja, okrugli stol organizirale su Hrvatska udruga leukemija i limfomi i Koalicija udruga u zdravstvu, uz podršku brojnih udruga pacijenata te uglednih zdravstvenih stručnjaka, liječnika koji svakodnevno rade s pacijentima koje zasad dostupnim metodama ne zaštititi od bolesti koja je za njih nerijetko fatalna.

ONKOLOŠKI BOLESNICI TROSTRUKO VIŠE UGROŽENI

Rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19 kod onkoloških bolesnika gotovo je tri puta veći nego kod zdravih osoba, dok je kod cijepljenih pacijenata s transplantiranim organima rizik 485 puta veći te svaki deseti takav pacijent umire. Globalni podaci pokazuju da je među hospitaliziranim COVID-19 pacijentima, neovisno o cijepnom statusu, više od 40 posto pacijenata oslabljenog imuniteta, dok se i do tri posto populacije u svijetu ne može zaštititi cijepljenjem.

Temeljem dosad naučenog u više od dvije godine pandemije te zbog činjenice da smo ušli u fazu „mirnog suživota“ s virusom, imunokompromitirani i imunosuprimirani pacijenti moraju se dodatno zaštititi, tim više, što je ostatak društva opušteniji, ali i zaštićen cijepljenjem i/ili preboljenjem bolesti COVID-19. Osim posebnih mjera zaštite od zaraze koje za ugrožene pacijente i dalje vrijede, potrebno je osigurati dostupnost najsuvremenijih metoda zaštite od zaraze, kao što su dugodjelujuća antitijela, koja se primjenjuju u sve većem broju europskih zemalja uključujući i susjednu Sloveniju. Europska agencija za lijekove ovu je profilaksu protiv COVID-19 odobrila još u ožujku, a praksa pokazuje kako je riječ o vrijednoj metodi smanjenja rizika od zaraze, razvoja teškog oblika bolesti, hospitalizacije i smrti za imunokompromitirane pacijente, zbog čega mnogobrojna stručna društva i istaknuti zdravstveni radnici, u svijetu i u nas, traže njezino žurno uključenje u smjernice za liječenje pacijenata kojima cjepiva ne mogu pomoći.

PROFILAKSA UMANJUE RIZIK OD HOSPITALIZACIJE

Dugodjelujuća antitijela su vrsta lijeka koja djeluju duže od standardnih protutijela te tako mogu pomoći zaštititi imunokompromitirane pacijente od novih sojeva virusa.

„Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji ju mogu spriječiti i to za dugo vremena, klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u preko 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima nego što je bio do sada“, rekao je prof. dr. sc. Igor Aurer, pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.

Predsjednik udruge Remisija, Nenad Horvat, naglasio je kako nema razloga za čekanje, budući da je riječ o zaštiti koju zazivaju i struka i pacijenti te koja je službeno odobrena i u primjeni.

Prof.dr.sc. Ozren Jakšić iz KB Dubrava također je istaknuo važnost bolje zaštite, podsjetivši na situaciju imunokompromitiranih pacijenata u jeku pandemije. „Na temelju naših analiza, među bolesnicima koji su bili usporedivi po komorbiditetima, hematoonkološki bolesnici su imali daleko najveću smrtnost“, upozorio je.

Da razloga za bojazan nema, potvrdila je i prim. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, pročelnica Zavoda za respiratorne infekcije, KBC Zagreb: „Lijek umanjuje rizik za bolničko liječenje, a nuspojava nema, osim eventualno na mjestu uboda kao i kod svake injekcije.“

MINISTARSTVO BEZ REAKCIJE

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, Ivica Belina istaknuo je kako i sami pacijenti itekako dobro prate što se događa u svijetu i što im može pomoći: „Populacija posebno osjetljivih pacijenata iznimno je zainteresirana, za razliku od nedoumica u dijelu populacije koje smo imali oko cijepljenja. Ovo su ljudi koji znaju što za njih radi i žele lijek.“

Predstavnici pacijenata izrazili su zabrinutost zbog moguće ograničene dostupnosti lijeka, čemu smo svjedočili u slučaju cjepiva, te pozvali na što skorije donošenje odluke o primjeni dugodjelujućih antitijela u Hrvatskoj te pravovremeno osiguravanje dostatnih količina. Podsjetili su kako je uvođenje novih lijekova u svakodnevnu praksu i primjenu proces koji traje jer treba uračunati ukupno vrijeme nabave, odnosno sve pripadajuće administrativne, proizvodne i distribucijske zahtjeve.

Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi podsjetio je kako neizvjesnost nikako nije dobra za pacijente. „Kako bismo pokrenuli očekivanu promjenu, ispred pacijenata koje predstavljamo, uputili smo pisma Ministarstvu zdravstva i HZZO-u i uputit ćemo ih opet, u nadi da će shvatiti koliko je zaštita bitna za imunokompromitirane. Odgovore na upite, zasad, nismo dobili.“

HZJZ PODRŽAO INICIJATIVU

Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iskazala je podršku nastojanjima pacijenata te istaknula kako će HZJZ i dalje biti partner pacijenata prema institucijama.

Najosjetljiviji pacijenti, zaključeno je na okruglom stolu, ne traže da se zbog njihove sigurnosti prolongiraju mjere zaštite i otežava funkcioniranje društva, već da im se omogući maksimalna zaštita zdravlja i kvalitete života u skladu s najnovijim medicinskim spoznajama i kliničkim iskustvom. Budući da odgovora zdravstvene administracije i donositelja odluka zasad nema, okupljeni pacijenti najavili su pripremu zajedničke izjave svih zainteresiranih udruga pacijenata koju će narednih dana uputiti nadležnima.