Krajem svake godine mediji su ispunjeni predviđanjima za sljedeću. Kad je riječ o zdravstvu, u većini analiza spominju se start-up poduzeća usmjerena na umjetnu oplodnju, koja bi riječi „umjetna“ uskoro mogla dati potpuno novo značenje.

Od 1978., kada je in vitro oplodnjom začeta prva beba, pa sve do danas, umjetna oplodnja značajno se unaprijedila, no stres za sve uključene, ali i rizik za neuspjeh postupaka, i dalje su prisutni. Ne čudi stoga što velik broj znanstvenika, bilo da su s područja medicine, IT-a ili pak strojarstva, promišlja kako unaprijediti proces, učiniti ga još pouzdanijim i s boljim ishodima.

Overture Life

Još u travnju 2023. svijet je obišla vijest kako su rođene dvije djevojčice začete umjetnom oplodnjom u čijoj je provedbi sudjelovao robot za ubrizgavanje sperme. Iza projekta stoji španjolski Overture Life, čiji bi koncept mogao višestruko smanjiti troškove postupka. Španjolci su naime poslali robota u polikliniku u New Yorku, gdje su ga tamošnji djelatnici ponovno sastavili u uređaj koji se sastoji od mikroskopa, mehanizirane igle, Petrijeve posude i laptopa. Jedan od španjolskih inženjera, inače strojar bez iskustva u medicini, upotrijebio je Sony PlayStation 5 kontroler za postavljanje robotske igle. Promatrajući ljudsku jajnu stanicu kroz kameru, onda je sama krenula naprijed, prodirući u jajnu stanicu i ispuštajući jednu spermiju. Sveukupno, robot je korišten za oplodnju više od desetak jajašaca.

Overture je podnio zahtjev za patentiranjem, a njihov glavni direktor za inovacije, nagrađivani genetičar Santiago Munné optimistično očekuje kako bi pacijentice uz njihovo rješenje mogle oplodnju obavljati u ginekološkoj ordinaciji, umjesto u specijaliziranim klinikama gdje su troškovi postupka osjetno veći.

Osim same cijene postupka, jedan od najvećih izazova umjetne oplodnje jest i postotak neuspjeha. Prema dostupnim podacima, od 2,5 milijuna IVF postupaka godišnje na svjetskoj razini, rodi se oko 500.000 djece. Iako su mnogi skeptični oko uloge tehnologije u oplodnji, drugi upozoravaju kako su pojednostavljenja moguća barem u nekim koracima, jer začeće iz epruvete uključuje desetak postupaka.

Fertilis

A cijena postupka uvelike je posljedica činjenice da je riječ o delikatnom postupku koji se obavlja ručno. Australski embriolog Jeremy Thompson tvrdi kako nitko ne želi povjeriti embrij - potencijalnu osobu - mikrouređaju gdje bi ga moglo zarobiti ili ozlijediti nešto tako sićušno kao što je mjehurić zraka. On stoji iza start upa Fertilis, koji je već prikupio nekoliko milijuna dolara kako bi napravio „kutiju“ za embrije putem 3D printera. Ideja je da, kada se jajašce stavi u takvu kutiju, njime se može lakše rukovati i povezati s drugim uređajima, poput pumpi za dodavanje otopina u malim količinama.

Fertilis je objavio radove koji pokazuju da može brzo zamrznuti jajašca unutar „kutije“ i tamo ih također oploditi, gurajući spermu iglom. Ljudsko jajašce ima oko 0,1 milimetar u promjeru, na granici onoga što ljudsko oko može vidjeti bez pomoći. Kako bi pomaknuo jedno, embriolog danas mora jajašce „usisati“ u šuplju iglu i ponovno ga izbaciti, no Thompson radi na tome da se jajašca može oploditi i razviti u embrije, krećući se kroz stanice robotskog laboratorija kao na pokretnoj vrpci. "Cijela naša priča je smanjenje stresa za embrije i jajašca", kaže ovaj Australac.

IVF 2.0

Nije poznato je li nogomet inspirirao sljedeći start up, no IVF 2.0 razvio je softver za rangiranje i analizu plivanja spermija u posudi, slično kako različiti softveri analiziraju kretanje igrača po sportskom terenu.

Posao je identificirati zdrave spermije procjenjujući njihov oblik i gledajući koliko dobro plivaju. "Pokretljivost", kaže Chavez-Badiola, "krajnji je izraz zdravlja i normalnosti sperme." Dok osoba može držati na oku samo nekoliko spermija odjednom, računalo se ne suočava s tim ograničenjem. “Mi ljudi smo dobri u usmjeravanju pažnje na jednu točku. Možemo procijeniti pet ili deset spermija, ali ne možete procijeniti 50”, kaže Alejandro Chavez-Badiola, meksički liječnik za plodnost i autor projekta.

Njegova klinika za izvantjelesnu oplodnju provodi izravnu studiju ljudske i računalno odabrane sperme, kako bi vidjela koja dovodi do više beba. Za sada računalo ima malu prednost.

“Ne tvrdimo da je bolji od čovjeka, ali tvrdimo da je jednako dobar. I nikad se ne umori. Čovjek mora biti dobar u 8 ujutro, nakon kave, nakon svađe na telefonu”, kaže.