Kardiovaskularne bolesti svakoga dana uzmu 62 života u Hrvatskoj, zbog čega i dalje predvode ljestvicu najčešćih uzroka smrti. Sveobuhvatan, Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti ključan je za poboljšanje ove crne statistike, složili su se domaći stručnjaci za kardiovaskularno zdravlje i obiteljsku medicinu okupljeni na panel raspravi „Kardiovaskularno zdravlje – prevencija je najbolja intervencija“ u sklopu kongresa Futur Z.

Tom je prilikom akademik Željko Reiner potvrdio kako je u planu do kraja ove godine uvesti probir za nasljedno povišeni LDL kolesterol. Projekt bi se provodio kroz sustav školske medicine, dakle prilikom sistematskog pregleda za upis u osnovnu školu, a inicijativu koja je krenula od stručnih društava podržali su Ministarstvo zdravstva i HZJZ.

Ako dijete ima povišene vrijednosti, na testiranje se upućuje cijela obitelj

„Iako porodična hiperkolesterolemija zvuči kao rijetka bolest, ona obuhvaća svakog 300-tog građanina i jedna je od najčešćih nasljednih bolesti. Budući da se javlja već s rođenjem, oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata, jer negativan utjecaj bolesti na krvne žile počinje puno ranije”, pojašnjava Reiner, dodajući kako bismo probirom kod djece od 6-7 godina starosti otkrili one koji već tada imaju povišen LDL kolesterol.

“Dale bi im se i smjernice za daljnje postupanje, no informacija bi bila važna i za obitelj tog djeteta, koje bi se također uputilo na provjeru vrijednosti LDL kolesterola, zbog sumnje na porodičnu hiperkolesterolemiju“, pojasnio je akademik Reiner.

Ravnatelj KBC Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić poručio je kako je glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti upravo povišeni LDL kolesterol. “To je posebno zabrinjavajuće jer je riječ o asimptomatskom stanju, gdje bolesnik nije svjestan opasnosti. Čak 75 posto kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti djelujući na čimbenike rizika, poput povišenog LDL kolesterola i visokog krvnog tlaka. Mali pomaci u smanjenju bilo kojeg od tih čimbenika spašavaju živote. To se prvenstveno provodi kroz preventivne preglede i programe ranog otkrivanja bolesti, poput probira“, ustvrdio je prof. dr. sc. Ružić.

Odgovornost za ishode je na bolesniku i liječniku zajedno

Prim. dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zaštitu Hrvatske liječničke komore, naglasila je važnost međusobnog povjerenja liječnika obiteljske medicine i bolesnika. „Na konferenciji smo se mogli uvjeriti koliko je jednostavna krvna pretraga kojom se ustvrđuje kardiovaskularni rizik. Takve akcije i preventivni programi trebali bi se implementirati u svakodnevni rad liječnika, jer se time educira i pacijente. Naši pacijenti su naši partneri i prošlo je vrijeme kada doktor naređuje da se lijek uzima. Liječenje zahtjeva individualni pristup a odgovornost za ishode je zajednička, kako liječnika, tako i bolesnika“, poručila je prim. dr. Ines Balint.

Sudionici kongresa Futur Z imali su priliku za stručnu procjenu vlastitog kardiovaskularnog rizika u mobilnoj ordinaciji simboličnog naziva Nulto mišljenje. Iz mjerenja vrijednosti kolesterola, kao ključnog rizičnog čimbenika za kardiovaskularne bolesti, koji se u praksi još uvijek nedovoljno prati i prepoznaje, te ispunjavanja upitnika s KV rizikom na www.cuvarisrca.hr, vidljivo je kako je gotovo svaka treća osoba imala povišen ukupni kolesterol (granična vrijednost > 5 mmol/l). Akciju je proveo Klinički bolnički centar Rijeka, uz potporu tvrtke Novartis.